Home Vijesti

RAVNODUŠNOST NA NASILJE: Živimo u društvu bahatosti, moralnog i profesionalnog odrona!

Udruženja građana koja se bave zaštitom ljudskih prava reagovali su na slučaj advokata Jovana S. Čizmovića koji je tokom uviđaja ošamario advokaticu Melihu Filipović (85), a sve se dogodilo pred očima službenih lica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Ulici Nikole Tesle u Banjaluci.

Civilni sektor smatra da je potrebna oštra reakcija na ovakvo ponašanje i da se ovaj šamar ne može i ne smije opravdati.

Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Banjaluka, rekla je da je apsolutno neprihvatljivo da se nasilje bilo koje vrste toleriše jer se time normalizuje kao prihvatljivi vid komunikacije među ljudima.

„Važno je da vladine institucije rade svoj posao i sprovode zakone koji ih obavezuju da procesuiraju i sankcionišu svako nasilničko ponašanje uzimajući u obzir okolnosti  svakog specifičnog slučaja i nastale posljedice. Jedino tako možemo reći da građanke i građani imaju zaštitu, te da postoji vladavina prava i zakona. Niko ne bi trebao da bude izuzet od zakonske zaštite i zakonske odgovornosti  za nasilno ponašanje i spriječavanje nasilja treba biti prioritet svih u društvu“, rekla je za BUKU Aleksandra.

Ona smatra da su građanke i građani uznemireni reakcijama, odnosno odsutvom reakcije državnih službenika koji su prisutvovali nasilnom događaju.

“U minimumu je postojala moralna obaveza  reagovanja i sprečavanja nasilja, odnosno pružanja pomoći, budući da je gospođa Meliha Filipović žena starije životne dobi i da su posljedice napada mogle da budu ozbiljne.  Time ovaj slučaj dobija na ozbiljnosti i još jednom ukazuje da kao društvo moramo ozbiljno promijeniti stavove prema nasilju i zaista primjenjivati nultu toleranciju. Nedopustivo je da se nasilje posmatra kao incidentni događaj i da se opravdava bilo čime, ne postoji verbalna provokacija koja može opravdati fizički napad na bilo koga i tu zaista nema mjesta bilo kakvim izgovorima”, kaže ona.

Gospođa Filipović najavila da će podnijeti krivičnu prijavu i privatnu tužbu, na što ima potpuno zakonsko pravo i institucije treba da joj to omoguće i slučaj procesuiraju u najkraćem mogućem roku.

“Naše krivično zakonodavstvo prepoznaje neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca kao posebno krivično djelo ali samo za djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet, odnosno deset godina zatvora ili dugotrajni zatvor, što ovdje nije slučaj. Opet naglašavam, svi građani i građanke, pa i državni službenici imaju moralnu obavezu da spriječe nasilje i pruže pomoć žrtvi nasilja, a u konkretnom slučaju kada se radi o ženi starije životne dobi mogli su očekivati da će posljedice fizičkog napada imati ozbiljnije posljedice”, pojašnjava.

Ona dodaje da u ovom trenutku ne zna kako će na osnovu prijave gospođe Filipović nadležno tužilaštvo kvalifikovati ovo djelo nasilja, moguće kao tjelesnu povredu, za šta je po Krivičnom zakoniku Republike Srpske predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Aleksandra Petrić kaže da nažalost živimo u društvu koje je razvilo visok stepen tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama.

“Uzrok tome je patrijarhalno gledanje na društvenu ulogu muškaraca i žena i odnose moći i rodno zasnovano nasilje u svojoj osnovi ima neravnopravan položaj žena, koje još uvijek dominira i rukovodi i radom javnih institucija koji su subjekti zaštite od nasilja, bez obzira na zakone i javne politike. Republika Srpska je 2017.g. usvojila novi Krivični zakonik koji je pooštrio zakonsko sankcionisanje različitih oblika nasilja nad ženama. Nove izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici koje će stupiti na snagu u maju slijedeće godine će značajno usmjeriti pažnju na zaštitu žrtava nasilja, što i treba da bude njegova primarna svrha”, ističe.

Na kraju kaže da kao društvo moramo učiniti sve da nasilje nad ženama prestane biti normalno, ali ne samo tretirajući njegove posljedice. Javne institucije moraju ozbiljno raditi na spriječavanju svih oblika nasilja i dosljednoj primjeni zakonske zaštite a ne patrijarhalnih običaja.

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine, kaže da bi svako normalan trebao da reaguje istog trenutka, da zaštiti žrtvu i da odstrani nasilnika.

“Rekoh, svako normalan. Ovakve situacije pokazuju koliko smo kao društvo mentalno i moralno nisko pali. Zamisliti, kolega udari šamar koleginici, niko ne reaguje i nastave dalje kao da se ništa nije desilo. Posebno je osjetljivo što je žena u pitanju, još u tim godinama, mada mislim da je i muška osoba bila u pitanju, isto bi odvijala situacija. Zamisliti da advokat tako postupi, na tom mjestu i sve ide dalje kao da se ništa nije desilo. Pa u kakvom društvu živimo? U potpunom odsustvu lične odgovornosti, bahatosti, moralnog i profesionalnog odrona, ravnodušnosti na nasilje i bilo šta, što nas okružuje. Ovo trebaju odgovorne institucije sankcionisati, ali i Advokatska komora RS i advokati. Ovo je vrhunac nepoštovanja, svega što je ljudsko”, rekla je za BUKU Aleksandra Letić.

Iz Gender Centra RS rekli su nam da je Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH zabranjeno nasilje po osnovu pola, a istim se smatra svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanesena, između ostalog,  fizička i psihička šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava lice ili grupu lica da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi društva.

„Zaprijećena sankcija za izvršeno nasilje po osnovu pola, prema ovom zakonu je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Imajući u vidu odredbe zakona, ali i činjenicu da je do ovog nemilog događaja došlo u toku službenog postupka, kao i da je imenovani kao zastupnik stranke u postupku nanio fizičku, ali i psihičku štetu zastupnici druge stranke, Gender centar smatra da je ovakvo ponašanje neprihvatljivo. U tom smislu Gender centar osuđuje sve oblike nasilja po osnovu pola i poziva sva pravna, fizička lica i odgovorna lica u pravnim licima da se suzdrže od svih oblika nasilja po osnovu pola. Podsjećamo da je obaveza svih državnih organa, organizacija i institucija da sprovedu efikasne mjere zaštite od nasilja po osnovu pola i zaštite dostojanstva svih učesnika u postupku. S obzirom da je zaštita ljudskih prava i sloboda, kao i dostojanstva svih građana/nki prioritet u svim postupcima pred državnim organima, organizacijama i institucijama isti su u obavezi da sprovedu mjere zaštite svih učesnika postupka te da reaguju na odgovarajući način kad se nemili događaji dese“, rekli su za BUKU iz Gender Centra RS.

STUB SRAMA

Helsinški parlament građana Banjaluka ponašanje Čizmovića stavilo je na stub srama.

“Samo par dana nakon što je Narodna skupština RS usvojila izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kojima je, konačno, ukinuto prekršajno kažnjavanje i precizirano da se počinioci nasilja gone isključivo u okviru krivičnog postupka, banjalučki advokat  Jovan S. Čizmović ošmario je, naočigled nekoliko svjedoka, službenih lica, advokaticu Melihu Filipović i to dok je bila na radnom zadatku! Još je rekao da je to bio ‘dodir po obrazu’! Tako je onaj koji bi trebao da se drži slova zakona, brutalno demonstrirao šta o zakonima misli, uključujući i one kojima se zabranjuje nasilje nad ženama. Ne samo da ovaj fizički napad predstavlja grubo kršenje profesionalnog kodeksa struke, na koji još uvijek nije reagovala Advokatska komora RS čiji  je Čizmović počasni predsjednik, već govori i o bahatosti, neosvještenosti i necivilizacijskim mačo manirima koji prolaze bez adekvatne osude javnosti, ali i službenih organa”, stoji u opisu stuba srama.

ZBOR ADVOKATA

Zbor advokata Banjaluke na jučerašnjoj sjednici donio je zaključak kojim je jednoglasno osudio napade na advokate.

“Imajući u vidu učestale napade na advokate u Banjaluci, Republici Srpskoj, BiH, ali i regionu, osuđujemo svaki napad kako od strane trećih osoba, tako i sukobe i inicidente između advokata, ne ulazeći u konkretne slučajeve” stoji u zaključku advokata Zbora Banjaluka.

Predsjednik Zbora advokata Banjaluka Darko Kremenović komentarišući slučaj napada počasnog predsjednika Advokatske komore RS Jovana S. Čizmovića na koleginicu Melihi Filipović, izjavio je da prema njegovim saznanjima u konkretnom slučaju Čizmović nije bio u funkciji advokata već stranke u postupku.

Na kraju nam ostaje da vidimo koje će biti daljnje reakcije institucija na ovaj skandalozan čin ili će se samo čekati da se šamar zaboravi.